Karepovac je gore, mi smo pod njim

Kad puše levant, zrak nam nosi miris s plohe. Kad padne kiša, procjedna voda ide kroz krš prema našim bunarima i vrtovima. Na svakoj je kartici ista karta istoga kvarta — mijenja se samo sloj koji je na nju nacrtan.

78–108 m: tijelo odlagališta
28–86 m: Dračevac
14–46 m: Bilice
20 m: od ruba plohe do prve kuće

Podloga je stvarna, brojke o bunarima, tlu, kamionima i česticama nisu. Karta, izohipse, zgrade, ceste, granice kvarta i obris plohe izvučeni su iz podataka koje već imamo; vrijednosti na tim karticama su ogledne jer ta mjerenja još nisu počela. Zrak se mjeri: Zavod objavljuje satne vrijednosti uz plohu, a vjetar dolazi s javnih postaja.

Jedanaest stvari koje pratimo

Ista karta i isti sjever na svakoj; tri kartice o samoj plohi gledaju izbliza

Cijeli kvart

Kamo zrak s plohe ide sada

Ploha leži iznad kvarta i istočno od njega. Puše tramontana (338°, 1,5 m/s), dakle zrak s plohe ide mimo kvarta. Sloj u kojem se miješa debeo je 600 m. Naleti izlaze sami jer izvor ne ispušta jednolično.

Otvori simulator po satima →Uđite u projekt praćenja zraka →

Model, ne mjerenjePolje vjetra izvedeno je iz LiDAR reljefa, a smjer i brzina s postaje Split-Vrboran (Neverin.hr) (1,1 km), izmjereni u 21:45. Jačina izvora još je pretpostavka, pa prikaz govori kamo zrak ide, a ne koliko mirisa nosi.

Cijeli kvart

Voda u bunarima nizvodno

Ista padina, ista kiša. Tijelo odlagališta leži na 78–108 m, Dračevac na 28–86, Bilice na 14–46. Što god procuri, ide prema nama.

Uzorkujemo samiVodljivost mjerimo sami svaki mjesec, a u laboratorij šaljemo dvaput godišnje. Treba nam i jedan bunar izvan dosega, da imamo s čim usporediti.

Cijeli kvart

Kamo voda ide s plohe

Podebljani su tokovi u koje se slijeva voda s plohe. Model terena staje na rubu odlagališta, pa im i izvori počinju tek ondje.

Mjerimo samiDubinu vode izmjerimo vrpcom, u svim bunarima isti dan. Kuda voda ide pod zemljom, u kršu, zna reći samo hidrogeološka studija.

Cijeli kvart

Tlo u vrtovima

Teški metali ondje gdje se sadi i zalijeva vodom iz bunara. Isti vrtovi svake godine, uzorak s tri dubine.

Uzorkujemo samiLaboratorij jednom godišnje. Prvo moramo odlučiti tražimo li ono što padne iz zraka ili ono što se nakupi zalijevanjem — o tome ovisi gdje se kopa.

Ploha izbliza

Dim i požari na plohi

Najgori dan u godini nije onaj s najviše sumporovodika, nego onaj kad ploha gori. Kvadrati su prava razlučivost satelitske dojave: 375 metara.

Satelit i dojaveToplinske dojave su besplatne i stižu više puta na dan. Treba provjeriti može li se ploha na toj razlučivosti uopće razlikovati od okolice.

Ploha izbliza

Radi li baklja i otplinjavanje

Ugašena baklja obično objasni noć u kojoj se kvart ne može prozračiti. Vidi se s ruba kvarta, pa je dovoljno fotografirati je i zapisati vrijeme.

Promatramo samiDva stalna motrišta i pogled svaku večer u isto vrijeme. Nikakva oprema ne treba.

Ploha izbliza

Slijeganje pokrova odlagališta

Pokrov koji se neravnomjerno sliježe puca, a kroz pukotine izlazi plin i ulazi kiša. Sve se to vidi sa satelita, bez izlaska na teren i bez ičije dozvole.

SatelitEuropski servis gibanja tla pokriva Hrvatsku i daje pomak u milimetrima na godinu. Treba provjeriti koliko točaka pada baš na plohu.

Cijeli kvart

Kuda vjetar nosi zrak s plohe

Strujnice su izvedene iz reljefa snimljenog LiDAR-om, za vjetar koji sada puše: reljef struju sada jedva zavija — skreće 1° u prosjeku, a nad padinama i do 2°. Koliko će reljef odlučivati ovisi o tome koliko je plitak sloj u kojem se zrak miješa — što je plići, to više.

Javni podatakStruja je nacrtana za tramontana 338° — 1,5 m/s; skretanje je izračun iz reljefa. Državna postaja daje širu sliku, a vlastiti anemometar ono što se događa među kućama.

Cijeli kvart

Kamioni kroz Put sv. Ižidora

Ulaz na plohu vodi kroz kvart. Brojimo vozila u smjenama i bilježimo u koje sate prolaze.

Brojimo samiTreba dogovoriti dva mjesta za brojanje i raspored smjena. Mjerač buke na mobitelu služi za orijentaciju, ne kao dokaz.

Cijeli kvart

Lebdeće čestice u zraku

Prašina s plohe kad puše bura i dim kad nešto gori — isti senzor hvata oboje, a stoji višestruko manje od onoga za sumporovodik.

Za istražitiSenzori su jeftini i provjereni. Ostaje vidjeti ima li u Splitu postaja s kojom bismo se usporedili prije nego išta objavimo.

Obveze i rokovi sanacije

Jedina kartica bez karte, jer ovo nije prostorni podatak. Što je okolišnom dozvolom propisano mjeriti i objaviti, do kada, i je li objavljeno. Ovdje ne treba nijedan senzor — samo uredna evidencija i zahtjevi za pristup informacijama.

Javni dokumentiOkolišna dozvola, godišnja izvješća operatera, nalazi inspekcije i projektna dokumentacija sanacije.

Podloga: izohipse iz LiDAR-a Državne geodetske uprave; zgrade, ulice i obris odlagališta iz OpenStreetMapa (ODbL); tokovi izvedeni iz reljefa.